Solana Tuzla s tradicijom industrijske proizvodnje soli 136 godina je jedna od najstarijih kompanija u Bosni i Hercegovini i najstarija prehrambena industrija u BiH. Proizvodnja soli se odvija po principu “zatvorenog kruga”, čime je postignuta apsolutna zaštita od mogućih vanjskih utjecaja i onečišćenja.
Kompletan proces proizvodnje može se bolje razumjeti kada se posjeti Muzej soli koji se nalazi u krugu kompanije Solana Tuzla. Sam Muzej soli otvoren je 1975. godine kao sastavni dio tvornice i to gašenjem starog pogona fabrike. Tada su ugašena posljednja tri stara kazana za iskuhavanje slane vode, a upravo ovaj dio je pretvoren u muzej.
Njegova namjena je očuvanje tradicije solarstva i sjećanje na industrijsko naslijeđe, ali i na načine eksploatacije soli počevši od neolita, i da se takav jedan objekt sačuva i pretvori u Muzej soli. Zato je njegova vrijednost ogromna ne samo za Solanu, već i Tuzlu, a time i BiH, jer se upravo u Muzeju soli mogu sagledati i povijesni ciklusi razvoja jednog od najstarijih gradova na Balkanu.
Postavka Muzeja je osmišljena u smislu izloženosti eksponata koji govore o načinu proizvodnje soli i tradicionalnih alata koji su se koristili na tim pogonima u različitim razdobljima kroz povijest solarstva od neolita do socijalističke Jugoslavije, te puno pisanih dokumenata i fotografskih prikaza iz ovih vremenskih razdoblja. Osim toga, Muzej posjeduje veliku zbirku umjetnina velike vrijednosti, slika i skulptura poznatih autora.
Najstariji eksponat je tava za iskuhavanje slane vode iz neolita, točnije u Muzeju se nalazi replika takve tave, ali ona je napravljena od izvornih fragmenata iz tog razdoblja. Tu je i originalna tava za iskuhavanje slane vode iz osmanskog razdoblja, nepoznate godine proizvodnje. Najstariji pisani dokument je trgovinski Ugovor bana Kulina s Dubrovnikom iz 1189. godine o monopolu soli.
Nekoliko je „zlatnih doba“ Solane, a sam Muzej nam u mnogome pomaže da razumijemo okolnosti i vrijeme. Prvo „zlatno doba“ bilježi se u razdobljuu Austro-Ugarske, kada je zvanično pokrenut industrijski dio solarstva, a 1885. godine izgrađena je prva Solana u Tuzli u istočnom dijelu grada, u naselju Simin Han. Ovo je ujedno i godina od kada se i zvanično, početkom industrijske eksploatacije soli, računa vrijeme kompanije koju danas poznajemo kao Solana Tuzla.
Može se reći da „zlatno doba“ predstavlja i razdoblje bivše Jugoslavije u smislu modernizacije samog procesa rada čime je znatno olakšan do tada veoma nehuman rad koji je podrazumijevao velike fizičke napore.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je staru solanu Kreka, Muzej soli s pokretnim naslijeđem, kompleks solnih bunara s pumpnom stanicom i solni bunar iz osmanskog perioda, nacionalnim spomenikom BiH.
Muzej danas posjećuju učenici, studenti i diplomanti, a značajan broj posjetilaca su strani ambasadori i predstavnici međunarodne zajednice.
Solana je osnovana 1885. i kroz svoju dugu industrijsku tradiciju uvijekje zauzimala lidersku regionalnu poziciju. Uspjela je ostvariti povećanje efikasnosti svog poslovanja koje joj je omogućilo naglu tržišnu ekspanziju te se etablirala kao jedan od ključnih proizvođača soli na tržištu jugoistočne Europe.