Na posljednjoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Grad Tuzla je postao bogatiji, za 16-ti po redu nacionalni spomenik a koji je ujedno 49 na području Tuzlanskog kantona. Riječ je o Jevrejskom groblju na lokalitetu Borić koji se nalazi na uzbrdici iznad šetališta Slana banja u Tuzli.
JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK ima Registre dobara kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za svaku općinu i grad na području Tuzlanskog kantona. Od navedenih dobara izdvojili smo određena dobra naslijeđa koja zbog svog kulturnog, historijskog, umjetničkog, etničkog, vjerskog, simboličkog ili ambijentalnog značaja smatraju se vrijednijim dobrom i što ih iz navedenih razloga izdvaja od ostalih. Upravo za takva dobra smo podnijeli peticiju za proglašenje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Takav je slučaj i sa Jevrejskim grobljem.
Specifičnost u formiranju Jevrejske općine u Tuzli uvjetovalo je nepostojanje veće sefardske zajednice, te se razlikovala od ostalih općina po tome što je imala veću brojnost Aškenaza, nego Sefarda. Sefardi su Jevreji Španije, Portugala, Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Pridjev „sefardski“ izveden je iz hebrejske riječi „Sefardu“, koja se odnosi na Španiju. Aškenazi su Jevreji, čiji preci potiču iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Evrope. U srednjovjekovnoj rabinskoj književnosti pojam „Aškenaz“ počeo se primjenjivati za Njemačku. Ova podjela uvjetovala je osnivanje dvije Jevrejske općine sa posebnim hramovima od kojih se jedan (sefardski) nalazio u današnjoj Jevrejskoj ulici, a drugi (aškenaski) u Klosterskoj ulici.
Iako su postojale dvije Jevrejske općine i dvije sinagoge, Jevreji Tuzle su imali zajedničko groblje. Ovo groblje je formirano krajem 19 stoljeća na lokalitetu Borić. Ono je jedno od tri u Bosni i Hercegovini i predstavlja jako vrijedan kulturno-historijski spomenik.
Današnji broj Jevreja u Tuzli, što Sefarda što Aškenaza je znatno manji od broja grobova njihovih sunarodnjaka.
Jevrejsko groblje se prostire na površini od oko 2760m2 sa ukupno 161 grobnicom. Na groblju su evidentirane grobnice sa kraja 19 stoljeća što smo evidentirali na nadgrobnicima a to su godine 1868, 1892, 1893, 1894, 1897 godina ali i 2017 što nas upućuje na činjenicu da je groblje i danas aktivno. Natpisi na spomenicima su pisani na bosanskom i njemačkom jeziku. Važno je napomenuti da neki od nadgrobnika po svojim vrijednostima, bilo da je riječ o starosti, karakterističnim graditeljskim elementima, oblicima, natpisima i slično predstavljaju vrijedno i značajno kulturno-historijsko naslijeđe.
Nakon terenskog istraživanja i dokumentovanja ustanovljeno je da trenutno stanje, u kojem se groblje nalazi, nije zadovoljavajuće. Neredovno održavanje i sanacija grobnica dovela je do rušenja i uništenja spomenika. Svakako pored ljudskog faktora i njegovog nemara, do uništenja pojedinih grobnica dovelo je i pomijeranje tla.
Nadamo se da će proglašenje „Grobljanske cjeline – Jevrejsko groblje na lokalitetu Borić u Tuzli“ nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine biti dodatni motiv i obaveza da se provedu mjere zaštite i spriječi dalje propadanje ovog vrijednog spomeničkog kompleksa, jednog od primjera suživljenja i multikulturalnosti u Tuzli i Bosni i Hercegovini.