Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, visoko iznad doline rijeke Tinje, uzdiže se Stari grad Srebrenik – jedna od najupečatljivijih i najbolje očuvanih srednjovjekovnih tvrđava u zemlji. Smještena na gotovo nepristupačnoj stijeni, ova kamena građevina stoljećima je bila simbol moći, strateške mudrosti i burne prošlosti prostora na kojem se susretala historija velikih carstava.
Tvrđava se nalazi u selu Gornji Srebrenik, oko pet kilometara od današnjeg grada Srebrenika, na obroncima planine Majevice. Izgrađena na stijeni visokoj između 50 i 70 metara, bila je prirodno zaštićena sa svih strana, a jedini ulaz vodio je preko mosta koji prelazi duboki prokop – detalj koji je ovu utvrdu činio gotovo neosvojivom.
📜 Prvi pisani tragovi i burna stoljeća borbi
Najstariji pouzdani pisani spomen Srebrenika datira iz 15. februara 1333. godine, kada je bosanski ban Stjepan II Kotromanić upravo ovdje izdao povelju Dubrovčanima, pisanu bosančicom, kojom je ustupljen Ston i Pelješac. Iako se taj dokument smatra prvim sigurnim tragom, vjeruje se da je grad sagrađen i ranije, ali tačan datum gradnje nije poznat.
Zbog svog položaja, Srebrenik je često bio meta osvajanja. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća više puta su ga zauzimale ugarske snage, a kroz naredne decenije njime su upravljali Ugari, bosanski vladari i srpska despotovina. Osmanlije su grad prvi put osvojile 1462. godine, a konačno su učvrstile vlast između 1510. i 1519. godine, nakon čega je u tvrđavi smještena manja vojna posada.
Pomicanjem granica Osmanskog carstva prema sjeveru, Srebrenik postupno gubi strateški značaj. Ipak, tokom 18. stoljeća, nakon Karlovačkog mira, tvrđava je ponovo obnovljena i korištena, da bi konačno bila napuštena nakon 1835. godine. Još neko vrijeme u funkciji je ostala džamija unutar zidina.
Arhitektura prilagođena stijeni
Stari grad Srebrenik građen je u jednom potezu i prostire se na relativno maloj površini od oko 60 × 30 metara. U njegovom sastavu nalaze se četiri kule, obor, cisterna te stambena zgrada s podrumom. Bedemi i vanjski zidovi kula debeli su oko 1,5 metar, dok su unutrašnji zidovi tanji.
Tvrđava je podijeljena u tri međusobno povezana dijela, a najviša i najsnažnija kula dominira čitavim kompleksom. Ispred ulaza, preko prokopa, nalaze se i ostaci zasebne kvadratne kule, što dodatno svjedoči o promišljenom odbrambenom sistemu.
Legende, porazi i izgubljeni pečat
Uz Srebrenik se vežu brojne historijske priče i narodne predaje. Jedna od najpoznatijih govori o osmanskom osvajanju grada i lukavstvu njegovih branilaca, koji su, prema predanju, potkovali konje naopako kako bi zavarali neprijatelja i stvorili privid dolaska pojačanja.
Za ovaj prostor veže se i priča o porazu ugarskog kralja Lajoša, tokom kojeg je izgubljen ugarski državni pečat – događaj koji dodatno naglašava važnost Srebrenika u srednjovjekovnoj političkoj i vojnoj historiji.
🌄 Pogled koji ostavlja bez daha
Danas, Stari grad Srebrenik nije samo historijski spomenik, već i jedno od najatraktivnijih izletišta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Sa njegovih zidina pruža se impresivan pogled na okolni krajolik i grad Srebrenik, što ga čini omiljenim mjestom za ljubitelje fotografije, historije i tišine prošlih vremena.
Zbog svoje izuzetne kulturno-historijske vrijednosti, tvrđava je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine, čime je osigurana njena zaštita i očuvanje za buduće generacije.
🏰 Stari grad Srebrenik danas stoji kao kameni svjedok stoljeća sukoba, vladara i carstava – mjesto gdje se historija ne čita, već doživljava. Ako tražite lokaciju koja spaja autentičnu srednjovjekovnu arhitekturu, snažne priče i nezaboravne poglede, ova tvrđava je nezaobilazna stanica na karti Bosne i Hercegovine.
