Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

Banovići – Ćirina zadnja stanica

Malo je gradova u Bosni i Hercegovini koji se mogu pohvaliti tako bogatim kulturnim dešavanjima koncentrisanim na tako malom prostoru kao što su Banovići. S jedne strane rudarski gradić, a s druge okupljalište umjetnika, izvodača i onih željnih umjetnosti. Dorn Culture, brojni kafići i restorani i danas održavaju duh tog nekadašnjeg načina života, s mnogo druženja, kulturnih aktivnosti, razmjene ideja ili jednostavno ispijanja kafe s prijateljima.

Na području Banovića pronaden je kovani novac za koji se smatra da potiče iz vremena 250 godina prije nove ere. Nekad su ovo područje nazivali Litva, a današnje ime je dobilo po poznatom stećku Božićka Banovića, vrlo specifičnom i dobro očuvanom. Postanak, rast i razvoj Banovića uveliko je odreden eksploatacijom mrkog uglja. To je ujedno i uslovilo izgradnju uskotračne pruge kojom je nekada prolazio dobro poznati ćiro. Ono što je zanimljivo je da su Banovići jedino mjesto u Bosni i Hercegovini gdje ćiro još uvijek živi i ima svoju funkciju. S maksimalnih 35 km na sat, ćiro svakodnevno prevozi ugalj od rudnika do nove, modernije željeznice. Ako poželite osjetiti kako izgleda voziti se ćirom sad to možete i iskusiti vožnjom u dva panoramska vagona predvodena poznatom lokomotivom „madaricom“ na relaciji Banovići — Turija.
Koliki je značaj rudarstva na području Banovića govori i zanimljiva činjenica o rudaru rudnika mrkog uglja, Atifu Kurtoviću čija je fotografija bila na novčanici od 1000 dinara iz 60-ih godina prošlog vijeka. Danas se prisjećamo tog vremena i kroz igrani film koji prati priču Atifa Kurtovića. Ovo je još jedan spoj dva glavna obilježja Banovića — rudarstva i umjetnosti.

Blizina planine Konjuh je na poseban način obilježila Banoviće. Na samo 17 kilometara od centra Banovića nalazi se planinarski dom Zobik, mala oaza u podnožju najvišeg vrha Konjuha, osmišljena i vodena od Planinarskog društva Varda. Zajedno s kompleksom Zlača, nešto niže u donjem toku rijeke Oskove, ovaj dio pruža nebrojene mogućnosti za odmor, zabavu, sportske aktivnosti ili jednostavno uživanje u prirodi, čistom zraku i žuboru vode.

Posebnu pažnju privlači i Etno avlija Mačkovac koja je svojevrsni muzej pod vedrim nebom. Ovdje ćete vidjeti autentične objekte — stambene, radionice i vodenice koji su tradicija ovog kraja. Pod okriljem Konjuha i njegovih šuma sačuvan je tipičan bosanski ambijent restauracijom srednjovjekovnih zidina. Unutrašnjost objekata je uredena po uzoru na originalni izgled ovakvih prostora i sadrži preko tri hiljade bakarnih, srebrnih, drvenih i keramičkih rukotvorina, ručnih radova, te starih knjiga i dokumenata. Ovaj prostor je u pravom smislu riječi jedna mala riznica bosanskog načina življenja njegovanog stotinama godina.

Na vrh